Višestruke zemlje sada doživljavaju tranziciju energije, koju pokreće cilj za boljom održivošću, većom pouzdanošću i dekarbonizacijom. Transformacije konvencionalnih energetskih sistema ubrzavaju se kao rezultat tehnološkog napretka, dostupnosti decentralizirane proizvodnje i skladištenja energije, digitalizacije i organizacijskih poboljšanja. 🕚 Prema ambicioznim planovima njemačke vlade u koalicijskom sporazumu, europski cilj je postići 80 posto obnovljivih izvora energije do 2030., klimatsku neutralnost do 2045. i nadamo se ukidanju ugljika do 2030. godine. 🛠 Kada je u pitanju Bosna i Hercegovina, precizni ciljevi za obnovljive izvore energije/ energetsku efikasnost do 2030. još nisu objavljeni. Potpisivanjem Sofijske deklaracije, BiH se obavezala na niz specifičnih aktivnosti, uključujući instrumente za cijenu ugljika, postupno ukidanje subvencija za ugljik, uvođenje tržišno baziranih shema podrške za obnovljive izvore energije i aktivno sudjelovanje u inicijativi “Ugalj u tranziciji” za Zapadni Balkan. Još uvijek je neizvjesno u kojoj mjeri i kako energetska politika može poticati ovu tehnički neophodnu promjenu energetskih sustava, kao i tržišno bazirane mehanizme. ❔ U 2021. godini, cijene plina su se učetverostručile, a cijene ugljika su se u trostruko povećale. U 2022. godini niko nije bio siguran u budućnost cijena električne energije jer je bilo gotovo nemoguće predvidjeti faktore koji ih razlikuju. 💡 Pa, što nam donosi 2023.? Brojni investitori predviđaju da će dolar oslabiti u 2023. godini i da će cijene energije pasti, što će olakšati pritisak na tržišta u razvoju. Ovaj ishod na tržištima valuta mogao bi biti narušen neuspjehom kontrole inflacije, a eskalacija sukoba na Ukrajini samo je jedna od nekoliko potencijalnih prijetnji koje mogu ponovno podići cijene energije u zrak. S obzirom na nepredvidljivo tržište energije, firme planiraju unaprijed i stvaraju ekološki prihvatljivije postupke za 2023. godinu. Era centraliziranih elektrana trenutno se zamjenjuje distribuiranim mrežama i tržištima “peer-to-peer” u sektoru energije. Svjedočit ćemo pojavi vrlo složenog tržišta u 2023. godini u kojem će distribucijska tvrtka morati održavati stabilnu lokalnu mrežu, dok će omogućavati sve veći broj obnovljivih i fleksibilnih energetskih izvora. Prema procjenama Bloomberg Intelligence-a, u 2023. godini se očekuje povećanje globalne potražnje za solarnom energijom za 20-30%. Tehnologija pohrane energije bit će ključna u osiguravanju da potražnja za energijom nikada ne premaši proizvodnju. Da bi se postigao uravnotežen energetski sustav i financijska prednost krajnjeg korisnika, pružatelja usluge i operatera mreže, primjenjuju se algoritmi vještačke inteligencije kako bi se odlučivalo kada stvarati, koristiti, pohranjivati ​​i razmjenjivati ​​energiju.